02.05.2015 - Skup zajedništva - 100 % za Hrvatsku

 Dana 02.05.2015 sa početkom u 17 sati održati će se "Skup zajedništva" - 100 % za Hrvatsku na glavnom Zagrebačkom trgu.

Nastupit će Marko Perković Thompson, Klapa HRM-a sv. Juraj, Dražen Žanko, Matko Jelavić, Mirko Švenda Žiga, Stjepan Jeršek Štef, Ivan Mikulić, Niko Bete, Anja Šovagović Despot, Božidar Alić i drugi

 

Viceo : 100% za Hrvatsku - Skup Zajedništva ... Music by Hrvoje G.

U subotu 2.05.2015 godine u 17 sati na glavnom zagrebačkom trgu održati će se prosvjed '100 posto za Hrvatsku' na kojem će glavna zvijezda biti Marko Perković Thompson.

Okupljanje je predviđeno u razdoblju između 17. i 18. sati ispred zagrebačke katedrale, nakon čega slijedi sv. Misa za Domovinu.

Na skupu neće biti govora, obratit će se samo jedna osoba. Glavni zahtjev je uputiti poruku onima koji imaju obavezu prema hrvatskom narodu da jedino zajedništvom Hrvatska ima budućnost.

Na prosvjed su pozvani svi koji žele reći da nisu zadovoljni i da su obespravljeni. U Hrvatskoj postoje samo politički i osobni interesi, a nacionalnog nema.

Nakon sv. Mise, sudionici skupa spustit će se na Trg bana Jelačića gdje u 19.00 počinje skup zajedništva 100% za Hrvatsku “Zajedno do pobjede”.

Na Trgu bana Jelačića, uz KUD-ove, nastupit će i  glazbenici – Marko Perković Thomspon, Mate Mišo Kovač, Anamarija Filipović, Zoran Tomajić, Ante Matić, Vojnici novog doba, Mirko Švenda Žiga, Ivan Mikulić, Marko Jelavić, Dražen Žanko, klapa Contra, Najbolji hrvatski tamburaši, Stjepan Jeršek Štef, tamburaški sastav Satir i mnogi drugi.

U zabavnom djelu programa također će nastupiti glumac Božidar Alić i glumice Anje Šovagović Despot te mladi pjesnik iz Osijeka Mislava Kontića koji će  svojim stihovima dati potporu hrvatskim braniteljima.

 

 

17.03.2015 Fred Matić ... kad neki od branitelja umre, odmah ide u mirovinu

Izvanredna konferencija za novinare Ministra branitelja Freda Matića

17.03.2015. Ministar Branitelja Predrag Fred Matić održao je izvanrednu konferenciju za novinare, na kojoj je između ostalog istakao :

''Kada smo dobili prijedlog novih mjera koje branitelji predviđaju ostali smo nemalo iznenađeni. Kolika je cijena koju slušamo proteklih pet mjeseci.''

''Hrvatska za ratne veterane odvaja oko 6 milijardi kuna. Nakon što smo pročitali ovaj prijedlog taj bi iznos bio 20 milijardi kuna. Po konzervativom proračunu.''

"Hrvatski branitelj ne može dobiti otkaz, ne može imati mirovinu manju od prosječne plaće u RH, nezaposleni hrvatski branitelj sve dok ne dobije posao dobija mjesečno 3 tisuće kuna."

"Ja osobno dalje ne bi. Uistinu nije imalo smisla. Je li prijedlog ovog nacrta iskren ili nije? Ako je iskren, onda smo konačno saznali da dostojanstvo hrvatskih branitelja ima cijenu i ona iznosi 20 miijardi kuna. Ako je tako, onda su se autori borili da budu povlaštena kasta! Ako prijedlog nije bio iskren, onda se očito radi o podvali hrvatskoj Vladi da joj se u mafijaškom stilu dostavlja dokument koji ne može ispuniti. Ovo je lista želja, a ne nikakav zakon. Da bismo prisrkbili dodatnih 14 milijardi kuna moramo od nekih uzeti."

''Moja ostavka i ostavka mojih pomoćnika ne znam što bi promijenila'', rekao je Matić i nadodao: ''Ja se nisam borio za zemlju u kojem će izdvajanja za branitelja biti 20 milijardi kuna ".

''Karamarko živi u zabludi. On misli da su svi hrvatski branitelji članovi HDZ-a. On teško može odgovoriti na ono famozno pitanje gdje je bio 91, jer tada nije bio branitelj. On nije sudionik ni Bljeska ni Oluje, nije hrvatski dragovoljac. Svi vrapci na grani znaju tko rukovodi HDZ-om. Milijan Brkić je stvarni gospodar HDZ-a, a priznajem mu da je bio i stvarni branitelj, za razliku od Karamarka.''

Usput mu se potkrao i jedan gaf (Pogledajte Video).

https://www.youtube.com/watch?v=d-1oll_Fiew

 

..........................................................

Dubrovnik, 16.01.1992 - Osnovana 163. brigada HV

Dana 16. siječnja 1992. godine osnovana je 163. brigada HV.

Još u svibnju 1991. u Dubrovniku se osniva prvi dragovoljački odred, sastavljen isključivo od dobrovoljaca, koji su bili spremni braniti Dubrovnik i Hrvatski jug.

Dana 6. prosinca 1991. godine, za
vrijeme najžešćeg napada u dubrovačkoj povijesti, na prvim crtama obrane nalazilo se točno 163 branitelja, po čemu je brigada kasnije i dobila ime.
Pripadnici 163. brigade su aktivno sudjelovali u obrani Dubrovnika te u svim akcijama čišćenja dubrovačkog
zaleđa od operacije Tigardo operacije Vlaštica, a nakon ovih operacija 163. brigada prelazi u aktivnu
obranu dosegnutih položaja koje je držala do veljače 1996.godine kada je veći dio pripadnika brigade
razvojačen.

Ratni zapovjednici 163. brigade bili
su pukovnik Ivan Varenina, brigadiri Veseljko Gabričević i Željko Topolovec, a potom pukovnik Ante Elez.

Tijekom Domovinskog rata poginulo je 113 pripadnika 163. brigade HV :

Božo Ban, (poginuo 12. studenog 1991.)
Kruno Barić, (poginuo 21. listopada 1991 u Petrači)
Marijan Batina, (poginuo 17. studenoga 1991. na dubrovačkom prigradskom predjelu Dubac)
Tonio Bogdan, (poginuo 5. listopada 1991. na visu Lupoglav kod Osojnika)
Ranko Bongvardo, (poginuo 18. prosinca 1991.)
Branko Bosnić, (poginuo 13. studenog 1993.)
Miho Brailo, (poginuo 1. studenog 1991.)
Jozo Brajević, (rođen 1950. - poginuo 7. listopada 1991. u Novoj Mokošici)
Nikola Brajić, (poginuo 12. studenog 1991.)
Miljenko Bratoš, (poginuo 25. listopada 1991. u Dubrovniku
Miroslav Buntić Tigar, (poginuo 6. prosinca 1991. u naselju Sustjepan)
Ivica Butigan, Dobrovo kraj Neuma, poginuo 25.studeni.1991 u Slanom
Andrija Crnčević, (rođen 1960. - poginuo 6. listopada 1991.)
Nedjeljko Cvjetković, (poginuo 10. svibnja 1992.)
Đuro Čagalj, (poginuo 23. prosinca 1991.)
Adnan Čampara, (poginuo 14. kolovoza 1992.) u Dubrovniku
Stijepo Čikato, (rođen 1949. - poginuo 6. listopada 1991.)
Nenad – Josip Čorić, (poginuo 7. prosinca 1991. u Dubrovniku)
Šeren Ćatović, (poginuo 25. rujna 1991. u Dubrovniku)
Mato Damjanović, (poginuo 10. studenog 1991.)
Niko Dubelj, (poginuo 28. rujna 1991.)
Andro Đuraš, (poginuo 4. studenog 1991.)
Stjepan Franjičević, (poginuo 7. ožujka 1993.)
Perica Gakić, (poginuo 22. listopada 1992. tijekom Operacije Vlaštica)
Nikša Galov, (poginuo 5. listopada 1991. u selu Osojnik na visu Lupoglav)
Zdravko Galić, (poginuo 19. studenog 1991.)
Đuro Gleđ, (poginuo 22. veljače 1992. u naselju Sustjepan)
Marinko Glumac, (poginuo 21. prosinca 1992.)
Stijepo Goga, (poginuo 19. siječnja 1992. u dubrovačkom naselju Nuncijata)
Mato Golubić, (poginuo 21. listopada 1992. tijekom Operacije Konavle u Konavoskim brdima)
Ištvan Görög, (poginuo 27. rujna 1993.)
Ivo Guljelmović, (poginuo 3. studenog 1993.)
Mensur Hadžić, (poginuo 5. listopada 1993. u Dubrovniku)
Šaban Islamovski, (poginuo 6. prosinca 1991. u naselju Sustjepan)
Ivo Ivanović, (poginuo 27. svibnja 1992.)
Vedran Ivošević Genocid, (poginuo 9. studenog 1991. u selu Bosanka)
Robert Ivušić (3. svibnja 1973. - 31. svibnja 1992.) 

                         Nagazio je na minu 31. svibnja 1992. Danas se
                         na Srđu ponad Dubrovnika nalazi spomenik, 

                         koji je podigla obitelj Roberta Ivušića i njegovi
                         suborci iz 163. brigade Hrvatske vojske.[1]
Ante Jablan, (rođen 1947. - poginuo 6. prosinca 1991. u Dubrovniku)
Goran Jozić, (poginuo 5. svibnja 1993.)
Ljupko Kajić Kaja, (poginuo 26. rujna 1992. u Dubrovniku)
Ante Kalinić, (poginuo 4. listopada 1991. u Slanom)
Niko Katičić, (poginuo 23. studenog 1991.)
Miralem Kekić, (poginio 30. studenog 1993. u okolici Dubrovnika)
Miho Klaić, (poginuo 17. svibnja 1994. Golubov kamen)
Ivo Koprivica, (poginuo 24. siječnja 1992.)
Blagoje Kostić, (poginuo 22. listopada 1992. tijekom Operacije Vlaštica)
Pero Koštro, (poginuo 11. lipnja 1992. u Dubrovniku od eksplozije ručne bombe)
Hamdija Kovač, (poginuo 9. studenog 1991. u selu Bosanka prilikom čišćenja sela)
Mladen Kozina, (poginuo 5. listopada 1991. u selu Osojnik na visu Lupoglav)
Stijepo Kralj, (poginuo 26. lipnja 1992.)
Mario Krstičević, (poginuo 15. travnja 1992.)
Antun Kulišić, (poginuo 20. travnja 1994.)
Nikola Krivokapić, (rođen 1959. - poginuo 21. kolovoza 1995. u dubrovačkom zaleđu)
Goran Lasić, (poginuo 12. veljače 1992.)
Žarko Lauc, (poginuo 02. listopada 1991. u selu Osojnik)
Miho Liban, (rođen 1972. - poginuo 7. listopada 1991. u Novoj Mokošici)
Nikola Liban, (rođen 1973. - poginuo 7. listopada 1991. u Novoj Mokošici)
Pero Lučić, (poginuo 10. veljače 1993. u zaleđu Dubrovnika)
Cvijeto Ljubić, (poginuo 17. siječnja 1994.)
Đurica Ljubić, (poginuo 21. listopada 1991.)
Đani Majstorović, (poginuo 09. siječnja 1994.)
Tino Maračić, (poginuo 05. listopada 1991. u selu Osojnik na visu Lupoglav)
Frano Martinović, (rođen 1965. - poginuo 6. prosinca 1991.)
Ivo Maškarić, (rođen 1955. - poginuo 7. listopada 1991. u Novoj Mokošici)
Pavo Matana, (poginuo 16. prosinca 1992. u Dubrovniku)
Antun Matić, (poginuo 5. listopada 1991.)
Ivica Matić, (poginuo 23. listopada 1991. u Župi Dubrovačkoj)
Drago Miklaušić, (poginuo 5. listopada 1991.)
Ivo Miljević, (poginuo 30. kolovoza 1992.)
Niko Musladin, (poginuo 5. srpnja 1992. u zaleđu Dubrovnika u selu Vukovići)
Niko Nodilo, (poginuo 5. listopada 1991.)
Jako Obad, (poginuo 10. srpnja 1992.)
Ivica Obuljen (poginuo 3. lipnja 1992. u zaleđu Dubrovnika u blizini sela Vukovići)
Mirko Papac, (poginuo 31. kolovoza 1993.)
Šimun Pavlović, (poginuo 20. prosinca 1992.)
Vlaho Pavlović, (rođen 24. siječnja 1969. - poginuo 24. studenog 1992. u mjestu Komolac)
Alen Pecotić, (poginuo 15. siječnja 1994.)
Miljenko Perić, (poginuo 26. kolovoza 1992)
Mario Pezzi, (poginuo 9. studenog 1991. u selu Bosanka prilikom čišćenja sela)
Đuro Perak, (poginuo 11. studenog 1991.)
Zoran Perkušić, (poginuo 30. svibnja 1992. u zaleđu Dubrovnika)
Miho Prce, (rođen 5. lipnja 1973. - poginuo 10. srpnja 1992. u blizini sela Osojnik)
Ivan Prkačin, (poginuo 1. lipnja 1992. u Župi Dubrovačkoj)
Ivo Puh, (poginuo 27. studenog 1991.)
Željko Putica, (poginuo 23. listopada 1991. u blizini sela Bosanka)
Ilija Radić, (poginuo 6. prosinca 1991. u Dubrovniku)
Rade Radulović, (poginuo 17. svibnja 1994. na stijeni Golubov kamen)
Zdravko Raguž, (poginuo 26. prosinca 1991. u naselju Nuncijata u Dubrovniku)
Dževat Rašić, (poginuo 4. studenog 1991. u Dubrovniku)
Tonći Rožić, (rođen 9. travnja 1948. - poginuo 10. studenog 1991. u Dubrovniku)
Vicko Runje, (poginuo 3. listopada 1991.)
Stjepan Salmanić, (rođen 1957. - poginuo 6. prosinca 1991.)
Drago Skurić, (poginuo 27. studenog 1993.)
Antun Smrdelj, (poginuo 24. travnja 1993.)
Matko Soče, (poginuo 16. listopada 1993.)
Pero Sršen, (poginuo 5. listopada 1991.)
Nikola Srgota, (poginuo 7. listopada 1991.)
Ivica Šeman (poginuo 3. lipnja 1992. u zaleđu Dubrovnika kod sela Vukovići)
Martin Šijaković, (poginuo 7. siječnja 1992.
Lukša Tomić, (poginuo 6. lipnja 1992. na otoku Lokrumu)
Branko Trklja, (poginuo 3. rujna 1992.)
Pavo Urban, (poginuo 6. prosinca 1991. u Dubrovniku) Poginuo tijekom fotografiranja
                        agresorskog granatiranja Dubrovnika.
Alen Vasiljević, (rođen 1971. - poginuo 7. listopada 1991. u Novoj Mokošici)
Dražen Vatović, (poginuo 17. studenog 1991.)
Božo Vianelli, (poginuo 6. prosinca 1991.)
Mihovil Vlahinić, (poginuo 26. veljače 1992. u Dubrovniku)
Mijo Volarević, (poginuo 8. lipnja 1992. u zaleđu Dubrovnika kod sela Vukovići)
Ivo Vukasović, (poginuo 5. listopada 1991. u selu Osojnik na visu Lupoglav)
Joško Vuković, (rođen 1971. - poginuo 7. listopada 1991. u Novoj Mokošici)
Mario Vuković, (poginuo 22. listopada 1991. u mjesu Mlini u Župi Dubrovačkoj od gelera granate)
Josip Zvono, (rođen 13. studenog 1975. - poginuo 17. listopada 1991. u selu Pobrežje)

Dubrovnik, 06.12.1991 - Razaranje Dubrovnika

Oko 5:45 sati, 6. prosinca 1991 godine započelo je najveće razaranje Dubrovnika u Domovinskom ratu.

 Iako su gradske zidine i ostali spomenici nulte kategorije bili propisno obilježeni bijelim barjacima UNESCO-a, samo u Stari grad palo je preko 2.000 granata.

Dubrovnik, 25.10.1991 - Ubijen Miljenko Bratoš

SMRT NAČELNIKA SEKRETARIJATA NARODNE OBRANE

OPĆINE DUBROVNIK

UBIJEN MILJENKO BRATOŠ

Dubrovnik, 26.10.1991 - U tijeku prošle noći na gradskom predjelu Ploče život je izgubio Miljenko Bratoš (1947), načelnik Sekretarijata narodne obrane općine Dubrovnik.

Dubrovnik, 26.10.1991 - U tijeku prošle noći na gradskom predjelu Ploče život je izgubio Miljenko Bratoš (1947), načelnik Sekretarijata narodne obrane općine Dubrovnik.

Oko 21.30 sati na križanju Ulice Petra Krešimira IV i priključka za Jadransku turističku cestu na Bratošev su automobil pucale hrvatske obrambene snage, jer se poslije policijskog sata nije zaustavio na znak dežurne patrole. Bratoš, koji je bio sam u vozilu, od težine zadobijenih rana preminuo je na putu do bolnice. Je li riječ o nesretnom slučaju ili nečem drugom, utvrdit će se u istrazi.

Dubrovnik, 21.10.1991 - Neprijatelj odbačen

NAKON ŽESTOKE BORBE KOD MLINA

OKUPATOR ODBAČEN

Hrvatske snage čvrsto drže obrambenu liniju 

Mlini - Petrača - Buići

Na području Župe dubrovačke, gdje su se poslije podne od 13 do 18 sati vodile žestoke borbe nastupilo je zatišje. Nakon prijelaza neprijateljske vojske preko zarušene prepreke u Dubokoj Ljutoj, (nekoliko transportera i samohotki uz veliku vatrenu tenkovsku i minobacačku podršku) došlo je do otvorene pješadijske borbe između hrvatskih obrambenih snaga i okupatorske armije na području od Solina do Trgovišta u Mlinima. Odlučnom akcijom branitelja Dubrovnika i ovog dijela Hrvatske neprijateljske formacije su odbačene na njihove početne položaje kod Solina.

Najžešće borbe vodile su se kod Trgovišta gdje je agresorima uništen jedan transporter. U ovom trenutku hrvatske obrambene snage čvrsto drže jutros uspostavljenu liniju obrane Mlini - Petrača - Buići, ne dopuštajući napredovanje agresora i okupaciju područja Župe dubrovačke.

Inače, Dubrovnik su i danas nadlijetali zrakoplovi neprijateljske avijacije, a iz Kriznog štaba Mokošice poslije podne je upućeno upozorenje svim građanima s ovoga područja kao i ostalim stanovnicima općine da se ne kreću prema Komolcu jer je taj dio puta izuzetno opasan zbog puškomitraljeske i snajperske vatre s Golubovog kamena.

Dubrovnik, 21.10.1991 - Što jedu Dubrovčani

ŠTO JEDU DUBROVČANI

Jutros je u prodavaonicama "Dubrovkinje" vladala neuobičajena gužva i živost. Razlog tome je prodaja niza deficitarnih prehrambenih proizvodapristiglih jučer brodovima Jadrolinije. U velikim redovima građani su strpljivo čekali na "sljedovanje", odnosno na 10 jaja i po dvije konzerve goveđeg gulaša, mesnog doručka, jetrene paštete (koliko su iznosile maksimalno dopuštene količine za pojedinog kupca). Sve su količine u rekordnom kratkom vremenu rasprodane, a redovi su se ponovili oko podneva, kad su prodavaonicama dostavljane količine od ukupno 20.000 litara mlijeka u tetrapaku.